Uglata glagoljica (13.-16. st.)

Uglata glagoljica ima kvadratiće na mjestu kružića odnosno trokuta. Od 13. st. Hrvati jedini pišu glagoljicom (uz latinicu i hrvatsku ćirilicu). Ostali slavenski narodi napuštaju glagoljicu i pišu samo latinicom (katolici) ili samo ćirilicom (pravoslavni). U Hrvatskoj se glagoljica razvila u uglati tip kojim su napisani najljepši hrvatski glagoljski liturgijski kodeksi, npr.: Hrvojev misal, Brevijar Vida Omišljanina, Novljanski brevijar, vrbnički misali i brevijari itd., u vrijeme zlatnoga doba glagoljice (14.-15. st.). Uglata glagoljica je isključivo hrvatski tip glagoljskoga pisma. Prema tome tipu lijevana su olovna slova za tiskanje glagoljskih knjiga, npr. hrvatski Prvotisak Misala, inkunabula iz 1483. (prva tiskana knjiga na slavenskome jugu) ima slova izrađena prema rukopisnom hrvatskom glagoljskom Misalu kneza Novaka.

Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, oko 1403.-1404.
Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, oko 1403.-1404.