Okrugla glagoljica (11.-12. st.)
Okrugla je glagoljica nastala preoblikom nekih trokuta u kružiće. U glagoljsku paleografiju taj tip pisma je uveo Jernej Kopitar. Po pretpostavci Marice Čunčić, sv. Kliment Ohridski transformirao je trokutastu glagoljicu u okruglu i to je zapravo sadržaj njegove reforme o kojoj govore izvori. Okrugla se glagoljica, dakle, proširila iz Ohridske škole po slavenskim zemljama, pa tako i po Hrvatskoj. Više od jednoga stoljeća (19.-20. st.) znanstvenici su je smatrali najstarijim tipom glagoljice iako su pisali da je to drugotan, a ne prvotan oblik glagoljskoga pisma. Najljepši kodeksi kanonskoga razdoblja staroslavenskoga jezika pisani su okruglom glagoljicom, npr.: Assemanovo, Marijinsko i Zografsko evanđelje, hrvatski Kločev glagoljaš i dr.
